top of page

Samoa i pulega faakolone 1900-1961

german flag 1900.jpg
Solf2.jpg
german warships.jpg
Samoan_talking_chief_Lauati,_between_189
mataafa iosefo.jpg
schultz.jpg
flag-raising-samoa-1914.jpg
logan.jpg
tate.jpg
richardson,_1920.jpg
of nelson.jpg
allen.png
Tupua_Tamasese_Lealofi_III.jpg
h e hart.jpg
Turnbull in Samoa - Alfred_edited.jpg

1900

Amata pulega a Siamani. Solofa (Solf) o le kovana. Mata'afa Alii Sili. Leota Su'atele Filipo Faamasino Samoa

German rule begins. Dr Solf as governor

 

1903

Tofia se Komisi o Fanua ma Suafa e Solofa. Taunuu ulua'i vasega o alii Saina.  Faavae le Taimua ma Faipule. Sisi le fu'a a Meleke i Pago Pago. 

Dr Solf appoints a Land & Titles Commission. First group of Chinese indetured labourers arrived. Taimua and Faipule founded.

​

1904

Alia'e le Mau o Oloa.

Mau o Oloa Movement emerges.

​

1905

Pa le maugamu o Matavanu, lepetia Lealatele ma nuu tua'oi.  Lomia le Savali.  Sui le Taimua ma Faipule i le Fono a Faipule. 

Matavanu Volcano erupts, destroys Lealatele village. Savali Gazette printed

​

1906

Fai faato'aga o le pulu Meleisia

Extensive planting of the Malaysian rubber

​

1907

Pepesi le faama'i o le tale vivini, aafia motu uma

Whooping cough affects all of the islands

​

1908 

Alia'e le Mau a Pule i le ta'ita'iga a Lauaki Namulauulu

Mau a Pule emerges, led by Lauaki 

Namualuulu Mamoe

​

1909

Faatafea Lauaki, lona toalua ma ni isi e 71 i Saipan, Atu Maresala

Lauaki Namulauulu, his wife and 71 others taken by the SMS Jaquar for exile in Saipan

​

1910

Maua le manu'ainiu i Apia. Tuua Samoa e Solofa, sui e Sulusi

The rhinoceros beetle found in Apia

 

1912

Tuumalo Mataafa Iosefo. Soloia le tofi o le Alii Sili

Mataafa Iosefo dies. Post of Alii Sili abolished replaced by Fautua i le Kaisalika

​

1913

Tofia Tupua Tamasese ma Malietoa Tanumafili o ni fautua. Faamamalu tofi o le Pulenuu

Tupua Tamasese & Malietoa Tanumafili sworn in as Advisors. Pulenuu (Village Official) established

​

1914

Amata le Taua I. Taunuu le vaegaau a Niu Sila, faatu le pule fou, ta'ita'i Lokeni

Outbreak of WWI. An expeditionary force led by Robert Logan arrive and assume political control

​

1915

Tuumalo Tupua Tamasese Lealofi & Lealofi le II. Maliu Lauaki Namulauulu

i Tarawa i Kilipati

Tupua Tamasese Lealofi dies, Lealofi II succeeds then dies same year. Lealofi (uncle) succeeds. Lauaki Namulauulu dies at Tarawa Kiribati

​

1917

Osofa'ia atu Samoa e se mafui'e ma se galulolo

Powerful earthquake rattles western Samoa followed by a tsunami

​

1918

Taunuu le SS Talune ma le faama'i o le fulu Sepania, feoti ai le toe o le kuata o le faitau aofa'i o Samoa

The SS Talune arrives with the Spanish flu from New Zealand killing almost a quarter of Samoa's population

​

1919

Fo'i Lokeni i Niu Sila. Amata pulega a Tate. Faafo'i se vaega o tagata Siamani i lo latou atunuu.

Logan returns to New Zealand. Tate begin administration 

​

1920

Pasia se poloaiga e le palemene a Niu Sila faatu ai se malo ma se fono faitulafono

Samoa Constitution Order passed by the NZ government setting up a new legislative assembly & civil government

​

1921

Pasia le Tulafono o Samoa 1921 avea ai Niu Sila ma se tausia Samoa. I lena tulafono e faasa ai le nonofo o alii Saina ma fafine Samoa

Samoa Act 1921 passed result of League of Nations delegating responsibility

​

1923

Amata pulega a Risatisone. Pu'e le ata Moana (olaga faa-Samoa) i Safune

Major General Richardson begins administration. Documentary Moana at Safune 

​

1924

Pasia sui e to'atolu Papalagi mo le Fono. Ulua'i taaloga lakapi

faavaomalo a Samoa, ta'a'alo ma Fiti, malo Fiti 6-0

Three European members elected to Legislative Assembly. Samoa lost to Fiji 1st test, won 2nd test

​

1926

Alia'e le mau e faitioina pulega a Niu Sila, faaigoa o le Mau

Political movement Mau emerges calling for greater democracy

​

1927

Faatafea Taisi Nelesoni ma Smyth; Lomia le Samoa Guardian a le Mau

OF Nelson & Smyth banished from Samoa

 

1928

Amata pulega a Aleni. Faasalalau le tusi Coming of Age in Samoa. Ave le ulua'i uta pusa fa'i a Samoa i Niu Sila (Maui Pomare)

Colonel Stephen Allen begins administration. First banana exports to New Zealand, 782 cases

​

1929

Maliliu Tupua Tamasese Lealofi le III  ma isi sui o le Mau i pulufana o se fana taavili a leoleo malo Niu Sila

Tupua Tamasese Lealofi III & other members of the Mau shot down by government police

​

1930

Folafola le Mau o se faalapotopotoga solitulafono

Administration outlaws the Mau.

Chief Judge John Luxford announces verdict on Black Saturday in favour of administration

​

1931

Suia Aleni e Ata (Herbert Ernest Hart)

Hart replaces Stephen Allen

​

1934

Faasala Taisi Nelesoni 10 tausaga faaaunuu i Niu Sila

OF Nelson sentenced 10 year exile in New Zealand

​

1935

Avea Tanapulu (Turnbull ) ma sui

ta'ita'i o le malo. Tu malo le Leipa a Niu Sila soloia uma tulafono faasaga i le Mau. 

A.C. Turnbull as Acting Administrator. NZ Labour government repeals all anti- Mau legislation

​

1936

Filifiliga sui 39 fono faitulafono. Tofia sui Samoa i le pulega faatonu. Amata tautua a le MV Matua

Election Legislative Assembly; 33 of 39 are Mau members. MV Matua commences island service

​

1937

Tuumalo Tuimalealiifano Siuaana.

Tuimalealiifano Siuaana dies

​

1938

Faavae le A'oga Faafaia'oga. Tofia Tupua Tamasese Meaole o se Fautua

Post Primary School & teachers Training College established. Tupua Tamasese Meaole appointed Fautua

​

​

 

 

​

The-Germans-in-Samoa-67-1024x624_edited.
tanumafili 1.jpg
siuaana.jpg

1939

Amata le Taua Lona II. Tuumalo Tanumafili I sui e Tanumafili II.

WWII begins. Tanumafili I dies succeeded by Tanumafili II

​

1940

Tofia Tanumafili le II ma Fautua

Tofia Malietoa Tanumafili II ma se Fautua

​

1942

Nofoia Samoa e se 5,074 malini Meleke

A total of 5074 US marines stationed in Western Samoa

​

1943

Aloaia tofiga ta'ita'i Tanapulu. Ave le popo a Samoa i Peretania

AC Turnbull commences full administration. Samoa sends copra to the UK markets

​

1944

Tuumalo Taisi Nelesoni

OF Nelson dies

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

1945

Talosaga Samoa mo le pule tumaoti.

 

1946

Tuu Samoa i lalo o le vaaiga a le Malo Aufaatasi. Amata pulega a FW Voelcker. Talosaga Samoa mo le tutoatasi.

 

1947

Amata tautua a le 1AP mai Maluafou. Malo aulakapi a Samoa i le taaloga muamua ma Toga

 

1948

Sisi le fu'a a Samoa faatasi ma le fu'a a Niu Sila. Amata tautua a le 2AP. Amata fa'aaoga e a'oga Samoa polokalame o a'oga a Niu Sila. Usuia fono Paea'iga muamua

 

1950

Uluai fono a malo Pasefika i Fiti

 

1951

Aloa'ia le fa'aaogaga o le tagavai i pepa a le malo. Fono Paeaiga lona 2. Toe pagota faasala  i le oti. Faavae pati temokalasi. Amata tautua MV Tofua

 

1952

Faavae se Fono Pulega Faatonu

 

1953

Tatala ala laupapa i Apia. Tatala le Kolisi o Samoa

 

1954

Feiloa'i sui o le Fono Faavae

 

1955

Ulua'i malaga aulakapi a Samoa; 3 faia'ina ia Fiti. Te'ena e Niu Sila le talosaga mo le tuto'atasi

 

1957

Faavae le Esetete Tausi. Tofia se malo faata'ita'i

 

1958

Feiloa'i sui o le fono faitulafono. Faailoa le uluai Fuafuaga Atina'e o le Tamaoaiga

 

1959

Faavae le komiti e tusia le ata faata'ita'i o le Faavae. Pasia e Niu Sila le Tulafono e aloa'ia ai se faigamalo faakapeneta

 

1960

Tauaofiaga lona lua Fono Faavae, talia le Faavae. Amata tautua a le

Polenisia. Amata tautua Faletusi Nelson Memorial. 

 

1961

Faia le pelepesite mo le tuto'atasi, lagolagoina le tuto'atasi e Samoa

 

 

 

Molimau e lagolago ai:

Henry, F., 1980. Talafaasolopito o Samoa. Apia.

Kramer, A., 1903. Samoa Inselm. English translation (Verhaaren)  

Meleisea, M., 1987. Lagaga A short history of Western Samoa. USP

Petaia, Te'o Tuvale. An Account of Samoan history up to 1918. NZETC Electronic text

Turner, G., 1884. Samoa a hundred years ago and long before. London

Williams, J., 1837. A narrative of missionary enterprises in the South Seas. London

Savali Gazette

National and international news providers

Internet online 

 

Faavae mai le tusi, Samoa Entry. A Concise Account of Samoa History. 2006

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

             

maliu tamasese.jpg
malietoa 1.jpg
tupua tamasese.jpg
titimaea.jpg
Tupua-Tamasese-Mea’ole-.png
Malietoa-Tanumafili-II-and-Seal.png
bottom of page