top of page

Samoa Tuto'atasi ~ Independent Samoa

1962

 

 

 

1963

 

 

1965

 

 

1966

 

 

1967

 

 

1969

 

1970

 

 

1971

 

 

1972

 

1973

 

1974

 

1975

 

​

1976

 

 

 

 

1977

 

 

1978

 

1979

 

 

1980

 

 

1981

 

 

1982

 

 

 

 

 

1984

 

1985

 

 

1986

 

1987

 

 

1988

 

1989

 

 

1990

 

 

 

1991

 

 

 

 

1992

 

 

1993

 

 

1994

 

 

1995

 

 

1996

 

 

1997

 

1998

 

 

1999

 

 

 

 

2000

 

 

2001

 

 

 

2002

 

 

2003

 

2004

 

2006

 

2007

 

 

2008

 

2009

 

 

2011

 

 

2012

 

2013

 

 

2014

 

 

2016

​

​

2021

 

 

 

 

 

 

 

Toe maua le sa'olotoga o Samoa aso 1 Ianuari. Ao Soofaatasi - Tupua Tamasese Meaole & Malietoa Tanumafili le II. Palemia - Fiame MFM le II, Fofoga o le Fono - Amoa Tausilia. Saini le Feagaiga Faauo va o Samoa ma Niu Sila

 

Teuteuga tulafono faaopoopo ai nofoa o le palemene. Tuumalo Tupua Tamasese Meaole

 

Faaauau faigamalo a Fiame. Fofoga o le Fono - Magele Ate. Faama'i lausului aafia ai le fa'i. Tatala le uafu fou. Kemupeni faasaga i le mumu

 

Osofa'i se afa mo ni aso se lua, 10 maliliu. Tatala a'oga Alafua. Ave i tua le mataupu i le Tui Aana

 

Osofa'i se afa puupuu. Amata galuega o le eletise itumalo. Sui le tupe i le tala ma sene

 

Faavae Mafutaga Ekalesia Soofaatasi e ni ekalesia se tolu

 

Avea Tupua Tamasese Lealofi le IV ma palemia. Avea Samoa ma sui o le Taupulega a Malo Peretania. Amata le kuota mo Niu Sila '1100'

 

Avea Samoa ma sui o le Fono a le Pasefika i Saute. Maua le pine auro a Samoa

i Taaloga a le Pasefika i Saute

 

Ulua'i fono palemene i lona fale fono fou

 

Toe filifilia Fiame Mataafa ma palemia. Toleafoa Talitimu Fofoga o le Fono

 

Auai Samoa i Taaloga Malo Taupulega Peretania

 

Tuumalo Fiame Mataafa, sui e Tupua Tamasese Lealofi le IV. Faavae sootaga ma Saina 

 

Palota. Faigamalo a Tupuola Efi. Fofoga o le Fono - Leota Ituau Ale. Uluai malaga taamilo aulakapi a Samoa i Niu Sila - 1 malo 7 faia'ina. Amata osofaiga faavaveao a leoleo Niu Sila i tagata o atumotu. Ulufale Samoa i le Fono a Malo Aufaatasi. Asiasi Ao o le Malo i Saina

 

Lulu se mafui'e malosi. Amata atina'e o nuu ma itumalo e ala i le tofi pulenuu. 14 itu finau mo le suafa Tuimalealiifano

 

Faavae le nusipepa Samoa Observer

 

Fa'aauau pulega malo Tupuola Efi. Faavae le vaega fou Vaega Faaupufai e Puipuia Aia Tatau a Tagata (HRPP)

 

Vaeluaina le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i pulega e lua. Tuto'atasi le Faamasinoga o Fanua ma Suafa

 

Finauga i le va o le asosi a tagata faigaluega (PSA) ma le malo i totogi. Lu'iina e ni sui palota ta'ito'atasi le Tulafono o Faiga Palota

 

Palota. Tu malo Vaai Kolone. Soloia tofi faipule Vaai Kolone e le faamasinoga aafia ai le tofi palemia. Sui e Tupuola Efi i le pule a le Ao o le Malo. Tetee le HRPP. Faia'ina malo Tupuola ae sui e Tofilau, tula'i mai le HRPP. Vevesi le mataupu i le sitiseni mafua mai i le iuga mataupu Falema'i Lesa a le Faamasinoga Sili i Peretania. Malie malo Samoa e sui le iuga

 

Faavae le Faletupe Tutotonu. Faavae le Iunivesite a Samoa, Le Papa i Galagala

 

Palota. Tu malo Tofilau Eti ma le HRPP. Faavae le SNDP sui ai le pule, palemia Vaai Kolone sui palemia Tupuola Efi

 

Faaee papa Tui Atua ia Tufuga Tupuola Efi

 

Sui le pule, malo Soofaatasi (Vaai-Tupuola) e lena a Tofilau Eti Alesana ma le HRPP

 

Palota. Malo o Tofilau Eti. 

 

Saini e Samoa le Basel Convention. Malaga taamilo Manu Samoa i Europa; 9 malo 4 faia'ina

 

Osofa'i Samoa e Ofa (afa), to'avalu feoti, $137 miliona le tau o mea faaleagaina (tupe Amerika). Teuteu i le Tulafono o Palota, avanoa ai le 21 e palota, ina ua uma le pelepesite - 49.3% e lagolagoina, 44.4% tete'e

 

Osofa'i Samoa e Valery (afa). 15 feoti, le itiiti i se $200 miliona tau o mea faaleagaina (tupe Amerika), 80% mea toto faatama'ia. Palota a Samoa, tu malo HRPP. Palota muamua a le 21. Amata le 5 tausaga o se paea'iga. Au le Manu Samoa i le kuata faaiu Ipu a le Lalolagi

 

Malo Manu Samoa i le Olopeleki a Maori Apia Park, 33-3. Tula'i mai le faama'i lega aafia le talo. Faamau muamua a Samoa o le HIV/Aids

 

Ulua'i taaloga lakapi faitaulia va o Samoa ma Niu Sila, malo Niu Sila 35-13. Malo 7 a Samoa  i Hong Kong. Faitau malo Manu Samoa ia Queensland, Otago i Apia

 

Amata VAGST. Mataupu laga e le Su'etusi. Malo Manu Samoa ia Uelese i Apia,

34-9. Fa malo taamilosaga i Ausetalia. Lipotia le iai o le sisi Aferika i laufanua

 

Ulua'i taaloga faitaulia ma Aferika i Saute. Penisione mo le aumatutua. Tulafono 3 tausaga e nofomau ai i Samoa e avanoa ai e tauva mo le palota 

 

Palota. Malo o le HRPP. Taaloga Manu Samoa ma le Olopeleki i Napier, malo

Niu Sila 51-10. Malo ia Aealani 40-25

 

Suia Samoa i Sisifo ia Samoa

 

Molia le Samoa Observer e le palemia, Tofilau Eti Alesana, i le taufaaleaga. Faamavae Tofilau ma le tofi, sui atu Tuilaepa Sailele Malielegaoi

 

Tuumalo Tofilau Eti. Tagatavaleina Luagalau Levaula Kamu, molia ni minisita

o le malo. Mataupu i Salamumu ma le pule faamatai. Fa matai Samoa ulufale palemene a Niu Sila. Ofoina le gagana Samoa o se mataupu su'esu'eina i a'oga Niu Sila

 

Falepuipui ni minisita tuai se toalua maliu o Luagalau. 25 leoleo mo Timoa Sasa'e. Malo Manu Samoa ia Sikotilani 20-12

 

Lagolago e le faamasinoga le aia tatau a Aeau Peniamina e tauva ai i le palota. Molia nisi i le faatau atu o tusifolau faiga e soli ai le tulafono. Palota paeaiga

13, tu malo HRPP. Tuumalo Vaai Kolone. Malo Manu Samoa ia Italia, 17-9

 

Faato'ese mai le malo Niu Sila ia Samoa mo pulega faaletonu taimi ua te'a.     100 tausaga ofisa Vaai fetu

 

Afa a Heta, mitimiti aafiaga.

 

Faavae pati fou, SDUP, ta'ita'i Le Mamea Ropati, Sui ta'ita'i Asiata Saleimoa Vaai

 

Palota. Tu malo HRPP, 30 o le 49 nofoa

 

Tuumalo Ao o le Malo, Malietoa Tanumafili le II. Tauto Tui Atua Tupua Tamasese mo le tofi Ao o le Malo

 

Faavae vaega faaupufai le Tautua e ni sui faipule e 11

 

To se mafui'e i le sami tupu ai se sunami lofia ai le atu Samoa, 143 maliliu, 46 maliliu i Amerika Samoa ma Toga. Sui le ituala feoa'i ai taavale 

 

Palota: faaauau pulega malo a le HRPP. Sui le taimi, lafoa'i le aso e tasi ina ia tutusa ma Niu Sila, Ausetalia

 

Avea Samoa ma sui lona 11 a le WTO

 

Teuteu le faavae e tamau ai le tatau ona nofoia e tama'ita'i le 10 pasene o nofoa o le palemene; faamamalu aloa'ia i le palota 2016

 

Tula'i mai le siama o le Ebola o se faamata'u. Talimalo Samoa i le SIDS. 

Faafitauli taua'oga  - sauaga e aafia ai

 

Palota. Tu malo le HRPP, avea le 44 o le 49 nofoa. Sui Palemia se tamaitai. Lima sui tamaitai i le palemene. 

​

Palota. Tu malo le FAST, avea le 26 o le 51 nofoa o le palemene, i le palota a le sui tuto'atasi. Palemia le ulua'i tama'ita'i mo Samoa, Fiame Naomi Mata'afa. 

 

 

​

​

​

​

​

​

Molimau e lagolago ai:

Henry, F., 1980. Talafaasolopito o Samoa. Apia.

Kramer, A., 1903. Samoa Inselm. English translation (Verhaaren)  

Meleisea, M., 1987. Lagaga A short history of Western Samoa. USP

Petaia, Te'o Tuvale. An Account of Samoan history up to 1918. NZETC Electronic text

Turner, G., 1884. Samoa a hundred years ago and long before. London

Williams, J., 1837. A narrative of missionary enterprises in the South Seas. London

Savali Gazette

National and international news providers

Internet online 

Faavae mai le tusi, Samoa Entry. A Concise Account of Samoa History. 2006

 

​

Tupua Tamasese Meaole (2).png
Malietoa Tanumafili le 2_edited.jpg
Fiame Mataafa FM 2.jpg
tupua tamasese lealofi le 4.jpg
tui atua.png
tuimalealiifano.jpg
Fiame (1)-0-850-0-0.jpg
bottom of page