top of page

Fesili ma Tali Masani

O le a le A’oga i Gagana e Lua?                                          

O le A’oga i Gagana e Lua o se auala e a'oa'o ma a'o'oga ai, e fa'aaoga ai ni gagana se lua; gagana malosi a le tagata ma se gagana faaopoopo o loo taumafai e a'oina.

 

O le a le sini maualuga o le a'oga i gagana e lua?             

O le sini taugagana o lenei polokalame o le ausia lea e le tamaitiiti o le tapulaa na te fa'aaoga ai ni gagana se lua

i se tulaga vaavaalua tutusa. Mo nuu o loo a'oa'o a latou silapasi i le Igilisi, e mana'omia se tapenaga mautu mo fanau e le o ni papalagi (poo le Igilisi la latou gagana muamua). La lea o le sini faalea'oa'oga o le a'oga i gagana e lua, e tapena le fanau i le auala ua sili ona lelei ma tonu mo latou, e mafai ai ona latou faafetauia mana'oga o se ta'iala faaPeretania.

 

O le a le umi e fai ai se polokalame?

E fuafua lava i sini ma faamoemoega o se polokalame. 

E mafuli le lagolago i na e uumi taimi e faagaoioi ai. E faapitoa lea i polokalame latou te fa'aaoga atagalue e ave ai le faataua tutusa i gagana e lua. E tusa i lea su’esu’ega, pe tusa o le 5 i le 7 tausaga e ausia ai e le tamaitiiti le tapulaa o lona mafaia ona fa'aaoga tutusa gagana e lua.

I ni su’esu’ega i Aotearoa nei na lagolagoina ai lea mau mo le taimi muamua, e lagolagoina le 7 tausaga talu ona ulufale tamaiti i totonu o le polokalame o leo e lua (Aukuso, 2002; Esera, 2001). O le tele lava o polokalame i gagana e lua e fai ma le faamoemoe e faalelei ai na o le gagana e tasi—o le gagana Peretania lea. La lea e masani ona faaui ese tamaiti ma toe tuu atu i vasega masani [mainstream] i le va o le 1 ma le 3 tausaga.

 

O le a le atagalue?                                                                

O le atagalue o se faiga lea e galuea'iina ai sini ma fuafaatatau o se polokalame. E tele ni atagalue ua saunia e le ausu’esu’e e faagaoioi ai se polokalame o a’oga i gagana e lua. E fuafua lava le ata i le uiga o sini e fia ausia.    

 

O le a le atagalue e sili?           

E talitonu le ausu'esu'e o soo se atagalue e ave ai le faataua tutusa i gagana e lua, o na e sili. Ua ta’u nei o atagalue malolosi. I nei atagalue ua faatumau le gagana muamua ae faaopoopo i ai le gagana lona lua. O le faamoemoe o atagalue nei o le saunia o fanau a’oga e tali atu ma le lototele i mana'oga o se silapasi e faatino i le gagana Peretania, poo le gagana Samoa foi.

 

E faapefea sona faatinoga?

E lua ni vasega o vaevaega e iloga ai le galuea'iina o lenei atagalue:       

1. O le vaevaeina o le a’oga e ala i le taimi, tagata, mataupu poo le nofoaga

(a) Taimi: E faaaoga le gagana Samoa i le taeao a o le gagana Peretania i le aoauli, mo se faata’ita’iga;

(e) Tagata: E fa'aaoga le faia’oga Samoa mo le gagana Samoa

a o le faia’oga papalagi mo le gagana Peretania, mo se faata’ita’iga;

(i) Mataupu: E filifili poo le fea mataupu e a’o i se tasi o gagana;

(o) Nofoaga: E fa'aaoga ni nofoaga se lua poo ni si’osi’omaga fo’i e vaevae ai le fa'aaogaga o gagana e lua.

 

2. O le vaevaeina o le a’oga e ala i fuataga o le taimi fa'aaogaina

(Faata’ita’iga):

 

Tausaga                 Gagana Samoa (%)       Gagana Peretania (%)

 

0                                          100                                     0

1-2                                        100                                     0

2-3                                         90                                    10

3-4                                        60                                    40

4-5                                        50                                    50

5-6                                        50                                    50

6-7                                        50                                    50

7-8                                        50                                    50   

 

O le atagalue o loo i luga ua saunia i le faamoemoe e faamautu le gagana muamua e faavae ai, mo le to'atele o le gagana malosi lea. O le mea lea ua tele ai le vaevaega o pasene i le gagana Samoa i ulua’i vaitausaga e tolu. Se’ia aulia vaitausaga 4-5 e tutusa ai (50-50), ma faapea ai lava mo isi vaitausaga o loo mulimuli mai. I lenei atagalue o loo atagia ai le mau e tatau ona mua’i faamautu tomai o le fanau i la latou gagana muamua, o le taula mua i ana su'esu'ega i le gagana Peretania.

 

Aisea e le a'oina ai na o le Igilisi aua o le silapasi Peretania?

I tofa manino o nei ituaiga a'oga o loo ave ai le faamuamua i le faafaileleina o le iloa ma le malamalama e ola a'e ma le tagata i lona si'osi'omaga. E ola a'e se tagata faatasi ma lana gagana. O le mafua'aga lea e taua ai le tapu'e o lea gagana aua o loo afifi ai le iloa, le poto ma le malamalama. O ana 'a'upega na e alu ma ia i le falea'oga e a'o ai nisi poto fou. O le mau a le aufaitofa o nei auala a'oa'o, a mautu le gagana muamua a le tamaitiiti, o le a faigofie foi ona ia a'oina se gagana e lua a'i.

 

O le a le uiga o le upu “faaopoopo’’ i le gagana a le a’oga i gagana e lua? 

E fesoota’i le upu faaopoopo poo le additive bilingualism ma atagalue malolosi; ma e faatatau i polokalame ua latou ave le faataua tutusa i gagana e lua atoa aganuu i tua o na gagana. La lea e faaopoopo mai le gagana lona lua (Igilisi) ma soo se mea taua e iloa ai, i le gagana muamua a le tamaitiiti. Mo le si'osi'omaga o Niu Sila, o atagalue e ‘faaopoopo’ o latou uiga, ua sili ona lelei mo tamaiti Pasefika. O atagalue nei ua latou amana'ia mea taua nei: le tamaitiiti i lona aiga ma le si'osi'omaga, lagolago a matua ma faiganuu, pule a’oga ma le a’oga, malo ma pulega o a’oga (McCaffery & Tuafuti, 2003; Esera, 2014). E tusa i le vao su’esu’ega—lotoifale ma fafo, e iloga atagalue latou te faamalosi’au i le loto, ma u’una’i matua ma le fanau e auai i taupulega ma faiga filifiliga (Cummins, 1986).

 

O le a le uiga o le upu 'toese" i le gagana a le a'oga i gagana e lua?

O le tele o auala o loo fa'aaoga ai le gagana Samoa i a'oga e fai ma le faamoemoe e faalelei ai na o le gagana e tasi—o le gagana Peretania. E mafai foi ona ta'u o se polokalame i gagana e lua a o le sini, o le faamalosia o le na o le gagana Peretania. Ua na ona fa'aaoga o le gagana muamua a le tamaititi e a’o ai lana gagana lona lua, ona gata ai lea. O le mea lea ua ave i ai le upu to'ese aua ua latou suia pe toese le tasi. Ua leai se faamoemoe i na polokalame e tapu’e atili tomai o tamaiti ia latou gagana muamua. E manatu le aufaiuta, o le auala lea e aliali mai ai uiga le tausaafia o loo taumafai e 'alofia. O le iuga, o le le mautu o se gagana se tasi ma le maua ai le felagolagoma'i o le lua, o se mea e mana'omia i polokalame faapenei.

(Faitau foi i taofi o Cummins i lana itulau)

 

O le a se vaaiga lautele o le faagasologa i luma o nei polokalame?  

Faapei o soo se polokalame a’oga, e iai fo’i sini ma taunuuga e fua i ai le alu i luma o polokalame o le a’oga i gagana e lua. E fua le tapulaa ua ausia e le tamaitiiti e faatatau i le fuataga o mea ua na a’oina i le gagana a’oa’o—Igilisi poo le gagana Samoa. E le tatau ona fuatia le tasi gagana i le tapulaa poo ausiga i le isi gagana. Mai le tausaga e ulufale ai le tamaitiiti i le polokalame ua amata le fuataga o ana la’a. E muamua ona faamasani i le vaai, faalogo ma le tautala i ulua’i tausaga e tolu amata, ma faasolo malie atu ai i le faitau ma le tusitusi. E iloga ausiga e aliali mai i le gagana muamua (poo le gagana malosi) a le tamaitiiti ae faaleiloga i lana gagana lona  lua poo lea e vaivai ai. E le o se mea lea e popole ai aua o le tasi lea uiga o le polokalame. Peita’i e faasolo ina tuuitiiti le va o ausiga i gagana e lua a o si'isi'i a’e i luga tapulaa ma tausaga. E maua le paleni i le va o le 5 i le 7 tausaga e pei ona faamaonia e Collier & Thomas (1995), molimau foi le su'esu'ega a Aukuso (2002) mo fanau a'oga i Niu Sila.

              

 

 

 

E fiafia e talia sau faasoa poo se fesili foi:  

Your details were sent successfully!

O le a le tautala fefiloi?                                                           

Ua faatatau le upu i le fa'aaogaina o ni leo se lua e tautala ai. Ua tautala faaSamoa ma toe nanu fo’i e pei o se papalagi Peretania. Ua monoti upu o se gagana ese i totonu o se fuaiupu Samoa e saunoaina. Poo ni upu Samoa fo’i ua fesuia’i ma ni upu o se tautalaga e faaPeretania. I le polokalame o le a’oga i gagana e lua, ua faamalosia le a’oa’o o tamaiti i le leo e tasi i le taimi e tasi. Afai o le taimi o le gagana Samoa, e moomia le tausiusi i le na o le faaSamoa.

 

E faapena fo’i pe a fa'aaoga le faaPeretania. E taua tele le tausisia o lea tulafono pe a fai o se polokalame o loo tau amata. O Cummins, Gibbons ma isi ua latou faamanino mai le tulaga lenei, o le tautala fefiloi e leai sona sootaga ma le a'oga i gagana e lua, e le o se fua o le a'oga i gagana e lua. E tau le aafia ai tamaiti ae malosi i tagata matutua.

Ae mafua ona apo e tamaiti le tautala fefiloi pe a fai:

·     e faalogo ma faata’ita’i i tagata matutua (matua, faia’oga,

      galuega faasalalau, mnf)

·     e le mautu a latou utugagana i gagana e lua

·     e le lava ni fesoasoani faaopoopo e lagolagosua ma tuliloa

      a latou taumafaiga.

Mo e matutua, e mafua le tautala fefiloi ona ua paie le mafaufau e saili, ma ui ai i le auala vave o le nono mai i le tasi gagana. I Niu Sila nei, ua iloga tagata Maori i lo latou tausisia o le leo e tasi (Maori) pe a tautatala, e faapena foi pe a fa'aaoga le faaPeretania.

 

E iai se afaina o le a’o o ni gagana se lua?                                 

E leai. E fulisia le ausu’esu’e i le tali e sili atu ni lelei e maua mai ai. E leai ni mau e faamaonia ai se tasi o popolega nei:

·     E faalavelave le tasi gagana i le a’oina o le isi gagana

·     E feleiloga’i gagana pe a a’o faatasi

·     E au ina tuai ai le a’oga a le tamaitiiti

·     E i’u ina valea ai le tamaitiiti

·     E maua ai i le tautala fefiloi

·     E le tau a’oina le gagana Samoa

E tusa i su’esu’ega a le ausu’esu’e o loo te’ena ai le moni o nei manatu. A fua i iloiloga o le aoga o nei polokalame faalea’oa’oga, e leai ni molimau e faamaonia ai nei manatu ua tolaulauina. Mo se faata’ita’iga, ua iloa le felagolagoma’í o ni gagana se lua i le mafaufau o le tagata, ma ua faapea ona faaleleia ai le mafaufau i lona atina’e, e faatusatusa i le na o se gagana se tasi.  

                  

Faapefea ona faamatala le vaivai faaleatamai o se tamaitiiti

i totonu o nei polokalame?

E iai mafua'aga e fesoota’i i le tulaga o le le ausia o tapulaa e nisi o tamaiti. E pei o nei:

1. Faaletonu tau le si'osi'omaga i le aiga. O mea e tutupu i totonu o se aiga ma lona lotoifale ua avea ma mea e faavaatu’ia i le ola ma le mafaufau maloloina o le fanau

(Ft., sauaga i le tino, sauaga i upu, faaletonu le tausiga i le tino ma le mafaufau, tuufau e leai ni tulafono e tapasa ai, tia’i, tuulafoa’i, mnf).    

2. Eseesega tau polokalame a’oga na fofoa mai ai. O nisi tamaiti na o mai i isi a’oga poo atunuu fo’i e ese ni polokalame na a’oa’oina ai. O nisi e ulufale mai ma ni tomai i le gagana muamua, tele pe itiiti fo’i. O nisi tamaiti e vaivai i gagana uma e lua. O le faailoga lea o le le mautu o se gagana e tasi. Ma o le a faigata ona a’o le gagana Peretania talu ai e le o mautu lana gagana muamua. O i latou nei e mana’omia se fesoasoani faaopoopo.  

3. Faaletonu i le tino ma le mafaufau maloloina. O i latou ia e moomia fesoasoani faapitoa.

 

O le a le matafaioi a matua i lenei polokalame?                          E iloga le taua o le matafaioi a matua i le manuia o nei ituaiga polokalame. E autasi le ausu’esu’e, o matua ma la latou lagolago, o le tasi poutu lea i le faavaeina ma faaualoa se polokalame mautu ma malosi. I le atagalue o leo e lua ua ave ai le faamamafa i le sao o matua o nisi faia'oga o le fanau. E tusa i molimau, o polokalame o loo iloga le alualu i luma o loo matauina ai le siita’i faatasi o ausiga a le fanau ma le lagolagosua malosi a matua ma le aiga i le galuea'iina.            

O le a se faavae faaletulafono o a'oga i gagana e lua i Niu Sila?

E afua mai i aia tatau faaletulafono e pei ona puipuia e le Tulafono o Aia Tatau e aofia ai gagana, tu ma agaifanua. Mo Maori o le Feagaiga i Waitangi.  O le feagaiga lea na sainia i le va  o le malo Peretania ma tagata Maori na mua'i nofoia Niu Sila. I lalo o le feagaiga ma lona toe lalagaina i nei tupulaga, ua amana'ia ai aia tatau a tagata Maori e tusa i la latou gagana. E fesoota’i foí sini o le a’oga i gagana e lua ma faanaunauga faaonaponei e toe faaolaola ma faataua gagana, tu ma aga a nuu o ni measina e ao ina faaualoa. E oo mai i le 1960 ua toe na o le 26% o tagata Maori e mafai ona talanoa i la latou gagana. Na faapea fo’i ona talia e faigamalo a Niu Sila le fa'aaogaina o nei polokalame o se tali i le tulaga pa’u maulalo o ausiga a tamaiti Maori ma fanau a le Pasefika. O le taufaaiu o tausaga 1970 na amata faata’ita’i ai le polokalame o le a’oga i gagana e lua mo tamaiti Maori. I le 1982 na faatu ai lana uluai a’oga amata [Kohanga Reo]. E tali ioe le malo i polokalame i gagana e lua, ae peita'i e le o tamauina i se tulafono e aloa'ia ai. Ua tuu le faitalia i a'oga e faagaoioi ai, peita'i e leai pe itiiti foi se fesoasoani tautupe mai le malo e lagolagoina ai.

 

Pe aoga le gagana Samoa e a'o'oga ai fanau i Niu Sila?            

E matua aoga ma tatau. Soo se gagana e amata ona a’o mai i tomai o le matau ma tautala. Mo le to'atele o tamaiti, se’i iloga e alu i le a’oga ona faato’a a’o lea o tomai faitau ma le tusitusi. O isi tamaiti e lelei tele le tautala ae faale lelei le faitau ma le tusitusi. O isi e lelei le faitau ma le tusitusi ae faale lelei le tautala. O le mea lea e taua ai le a’oa’o uma o nei tomai i le gagana muamua, aua e faigofie ai se fesoasoani i le a’oina o le Igilisi poo le gagana e lua ai.

O le mea e manatua, e taua naua le si’osi’omaga o le tamaitiiti. O se vaega faapitoa lea o lona tapenaina mo le sauni atu e ulufale i le a’oga. E tatau ona alu o ia ma ave lena si’osi’omaga—o ata, upu ma foliga, i totonu o lona potua’oga. Ua matua faitioina polokalame ua faamalosia ai le a’oa’o o tamaiti i se gagana latou te le malamalama ai.

E iai nisi ua faapea mai e maumau le taimi e a’o ai le gagana Samoa. E le maua ai ni galuega i nei atunuu. E sese lea manatu.  E tele galuega e moomia ai agavaa ma tomai i le faaaogaina o le gagana Samoa. O le tele o galuega a Niu Sila i le malo ma kamupani ua latou filifili a latou tagata faigaluega i le vao agavaa i ni gagana se lua pe sili atu fo’i. E moomia ni foma’i Samoa, ae sili ona fesoasoani le foma’i e mafai ona talanoa ma le tagata ma’i Samoa i lana lava gagana. A o faagasolo atu ina amana’ia gagana a faiganuu laiti i le a’oa’oina o fanau Pasefika, ua faapea ai fo’i ona siitia lo latou aoga i nofoaga o galuega. E 62 pasene o tagata o le lalolagi e fesoota'i i ni gagana se lua.   

 

E faapefea ona faavae se iunite o le polokalame o le a’oga i gagana e lua?       

E leai se alafua faapitoa e fetaui mo a’oga uma ma o latou mana’oga. E tofu lava le a’oga ia ma lana fuafuaga ma le faiga. O nisi a’oga e le faatelevave ona fai ae tapena muamua mea e tatau ona iai. Mo se faata’ita’iga, ia saunia muamua faia'oga e ala i ni a’oa’oga i gagana e lua, ina ia lava tapena i le faatinoga o se polokalame ua filifilia. Ua iai pepa ua a’oa’oina ai mataupu i le a’oga i gagana e lua o loo ofoina atu e iunivesite e iai Aukilani, Waikato ma isi. E le gata la i faia’oga o le a latou faatinoina a o le pulea’oga ma ona lagolago, ia sauniuni fo’i. Ona o le pulunaunau o nisi pulea’oga ma lagolago ia lava tapena mo nei polokalame, ua mafua ai ona toe fo’i atu i potua’oga o iunivesite e faalautele  so latou malamalama.

 

E maua se faamatalaga faaopoopo i luga o le upega lenei www. bilingualednz.co.nz o loo auiliili atu ai le tali o le fesili  i le gagana Peretania.  

 

     

Standard References:     

Baker, C. (2006). Foundations of Bilingual Education and Bilingualism. Fourth Edition. Multilingual Matters Ltd.    

 

taga'i foi i le 'Taofi o Cummins'

 

 

 

            E tauola mo a'oga i le gagana Samoa

 

bottom of page